Druga strana (R)

Država će o svom trošku i u potpunosti financirati izgradnju Banovine, odnosno zgrada i kuća koje su u potresu uništene i neće se obnavljati. Je li ovo sjajna prilika za hrvatsku drvnu industriju, suvremeni ekološki iskorak i gradnju kuća koje svojim konstrukcijama (na tom istom mjestu) prkose svim potresima zadnjih 200 godina? Građevinske tvrtke su, odmah nakon državne najave obnove, počele zbrajati potrebne milijune kubika cementa, željeza i betona za izgradnju novih objekata. No, odjednom dolazi nova inicijativa iz Hrvatskog drvnog klastera: "Gradimo drvene kuće!" Stare posavske kuće primjer su uspješne tradicijske gradnje, a stručnjaci tvrde da imaju izvrsne seizmičke karakteristike. Izdržale su sve prijašnje potrese na tom geološki vrlo aktivnom području. Je li gradnja drvenih kuća na Banovini relikt prošlosti ili prilika za moderni tehnološki iskorak u obnovi? Koliko su drvene kuće energetski učinkovitije, protupožarno sigurnije i dugoročno financijski isplativije od betona i čelika? U regiju L'Aquila u Italiji nakon katastrofalnog potresa 2009. kuće su obnavljane primjenom austrijskog modela protupotresne drvene gradnje, te je u roku od samo četiri mjeseca izgrađeno 2500 stanova sigurnih od potresa. Riječ je o gradnji CLT tehnologijom (križno lameliranog drveta), koja je u Hrvatskoj još relativno rijetka. U kanadskom Vancouveru izgrađen je drveni neboder od dvadeset katova, a u Europi se (za sada) zadržavaju na drvenim deseterokatnicama. Koliko je hrvatska drvna industrija u mogućnosti slijediti ove globalne tehnološke trendove i ima li kapaciteta za obnovu potresom stradalih područja, govori Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera.