Moj TV - TV Program za 200+ kanala
Kajmakčalan - Kapija slobode
Ako je Krf ostrvo spasa, ako je Vido ostrvo smrti, onda je Kajmakčalan vrh nade.
  • Naša ocena-
  • Vaša ocena-

Kajmakčalan - Kapija slobode

Kajmakčalan - Kapija slobode

, 2016., Srbija, 0 min.
Kajmakčalan - Kapija slobodeKajmakčalan - Kapija slobode
0.0
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
Hej! Trebamo i tvoju ocenu
Jesen ove, 2016. godine posvećena je obeležavanju ove bitke. Tim povodom obrazovno-naučni program RTS realizovao je emosiju u dva dela pod nazivom „Kajmakčalan-kapija slobode.“

Prva etapa u proboju Solunskog fronta i u konačnoj pobedi saveznika u Velikom ratu vezuje se za Kajmakčalan. Vrhovna komanda srpske vojske znala je da bez osvajanja tog vrha na visini od 2525 m. ne može biti ni konačne pobede.Zbog toga se ova bitka ubraja u najveće u celokupnoj srpskoj istoriji, a u vojnim analima ostala je opisana kao izuzetan ratnički podvig. Iskusni vojni stručnjaci, i saveznički i neprijateljski, smatrali su ovaj vrh neosvojivim. Dominantni prirosni položaji na planini Nidži, kojoj pripada i vrh Kajmakčalan, dodatno utvrđeni i opremljeni tadašnjim najmoćnijim naoružanjem, koje je držala bugarska vojska uz pomoć Nemaca, predstavljali su neprelaznu tvrđavu za povratak srpske vojske u otadžbinu.
Teške rovovske borbe za osvajanje ove planinske tvrđave trajale su danonoćno cele druge polovine septembra 1916. godine. Najzad, u silovitom jurišu Drinska divizija je, uz velike gubitke, osvojila Kajmakčalan. Žrtve su i na jednoj i na drugoj stani bile ogromne.Mnogi su ostali zauvek tu na pragu otadžbine. Posle osvajanja kajmakčalana stvoreni su uslovi za novu bitku, poznatu u istoriji kao Bitka u luku Crne reke.
Zato se kaže da Kajmakčalan nije jedna bitka.
To je niz većih i manjih bitaka u pokretu, koje su trajale do kraja novembra 1916. Borbe su se vodile za svako utvrđenje, svaki vrh, gotovo svaki kamen, posle čega je tadašnji komandant svih savezničkih snaga na Solunskom frontu, francuski general, Moris Saraj rekao:“ Srbi, vi ste prvi otvorili put, vi ste najzad videli naše neprijatelje u bekstvu.
Ekipa Obrazovno naučnog programa RTS prošla je putevima bitaka od vrha Kajmakčalana do Bitolja i po izuzetno teškom terenu snimila prvi put mesta koja su do sada bila nezabeležena. Oko samog vrha i danas su vidljivi ostaci rovova i mitraljeskih gnezda. Ispod samog vrha vidljivi su ostaci rovova. Ni posle stotinu godina priroda nije uspela da izbriše tragove odsudne bitke. U rovovima danas cveta endemična biljka“natalija ramonda“ neposredno iznad ostataka municije, koju keše i snegove povremeno izbace na površinu. Pored luka Crne reke, tu su neverovatna neprijateljska utvrđenja duž čuvene kote1050,koje je branila nemačka 11. armija. U ovim artiljerijskim gnezdima i danas se mogu naći ostaci granata, municija i delovi vojničke opreme. Imali smo istraživačku sreću da snimimo unutrašnjost tih utvrđenja i pronađemo ostatke nemačke i francuske municije koju je koristila srpska vojska.
Padine Kajmakčalana i planine Nidže posejane su grobovima srpskih vojnika. Gotovo da nema crkve, crkvišta gde nema srpskog groblja. Ali, groblja su i duboko u šumama, kao i pojedinačni grobovi, ili po nekoliko u grupama. Naišli smo na jedno takvo groblje, gde su još vidljivi natpisi na sačuvanim nadgrobnim spomenicima. Sve su to mladići od dvadesetak godina, koji su prošli golgotu povlačenja, završili vojnu obuku na krfu, prebačeni na Solunski front i ostali zauvek tu, u podnožju kajmakčalana.
Sa ekipom RTS išao je i direktni potomak ratnika sa Kajmakčalana, koji je ujedno i potomak Milunke Savić. Njegova svedočanstva takođe, su ostala trajno zabeležena u ovom serijalu.
Kajmakčalan je još pre punog veka bio inspiracija mnogim umetnicima, pesnicima, piscima, vajarima,slikarima. Nešto od tih dela videće i gledaoci ovog serijala.
Poseban deo posvećen je i kapeli na samom vrhu pored kojeg je zvonik sa Pupinovim zvonom, a ispod same kote 2525 je kosturnica u kojoj danas počivaju divovi kajmakčalana.
U emisiji pored stručnjaka-istoričara, učestvuju i potomci ratnika ove presudne bitke u Velikom ratu.


Komentari
Neregistrirani korisnik (nemate pravo komentarisanja)
 
Oglašavanje  •  Impressum  •  Kontakt  •  Uslovi korišćenja  •  Facebook  •  Twitter
© 2024 Moj TV Portal d.o.o. | mojtv.hr - mojtv.net - tv spored Moj TV - TV Program za 200+ kanala