Moderna vremena: Oblikovanje u Hrvatskoj, dokumentarna serija (1/7)

Dokumentarna serija u sedam epizoda prikazuje razvoj hrvatskog dizajna u razdoblju od 1950. do 2023. godine. Gledajući unatrag, tih 70-ak godina nije uvijek bilo obilježeno vrhunskim ostvarenjima, niti su sami korisnici tih dobro oblikovanih proizvoda bili svjesni da ih je splet kreativnih, ekonomskih, socijalnih i političkih okolnosti doveo u poziciju da budu dio svjetskih trendova. A baš to se dogodilo 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća. U zemlji razorenoj ratom, na početku sveobuhvatne industrijalizacije, skupina iznimno kreativnih i sposobnih ljudi, predvođena Vjenceslavom Richterom, kreće u kreativno oblikovanje vremena i prostora. Rezultati rada te grupe su brojna nova naselja, uređenja stanova na zapadnjački način te međunarodna istupanja na svjetskim izložbama na kojima su osvajali najbolje ocjene. U prve četiri epizode serije uz pomoć živih sudionika i stručnjaka valoriziramo postignuto u tom vremenu, te ga kontekstualiziramo u ondašnje međunarodne okolnosti i današnju svijest o onome što je ostavljeno sljedećim generacijama. Posebna estetska i vizualna pozornost u seriji posvećena je najljepšim primjercima hrvatskog dizajna iz 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća te su izdvojene osobe koje su svojim radovima ostavile najjači trag u tom razdoblju. To su već spomenuti Vjenceslav Richter, zatim Bernardo Bernardi koji je na temelju inspiracije skandinavskim dizajnom stvarao dojmljive komade namještaja. Tu je i samozatajni Bruno Planinšek sa svojim nezaboravnim električnim mlincem za kavu MIKI ili gramofonom Tosca. Uz njih je još nekolicina kreativaca koji su dobili svoje mjesto u seriji. Preostale epizode serije obrađuju razdoblje 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća u kojem snažna industrijska proizvodnja obilno koristi usluge svojih kućnih odjela dizajna. Dizajneri poput Blaženke Kučinac, Tomislava Hrabara i Mladena Orešića stvaraju u tvornicama Mobilia Ivo Marinković, Gorica i Jadran proizvode koji se prodaju u stotinama tisuća komada. Zaključna, sedma epizoda obrađuje zastoj u proizvodnji i dizajnu koji se, zbog ratnih okolnosti i privatizacije, dogodio u devedesetim godina, ali donosi i nadu jer se nakon 2000. godine pojavljuju mladi dizajneri koji surađuju s tvornicama te ostvaruju lijepo oblikovane proizvode koji se probijaju i na međunarodna tržišta. U prvoj epizodi autor Dubravko Merlić sa svojim sugovornikom u studiju Zvonimirom Makovićem te obiljem snimljenog i arhivskog materijala donosi ekonomski, politički i socijalni kontekst u kojem su se formirali temelji hrvatskog dizajna. U tom kontekstu izdvajaju se nezaobilazne osobnosti poput Vjenceslava Richtera, Bernarda Bernardija i Ivana Picelja, no, uz njih se tih godina afirmiraju i mladi dizajneri poput Brune Planinšeka koji je, uz ostalo, oblikovao mlinac za kavu MIKI, kultni dizajnerski proizvod hrvatskog dizajna. Uz veliki društveni angažman na promoviranju apstraktne umjetnosti i oblikovanja na domaćem terenu, ambiciozni umjetnici i dizajneri iz Hrvatske uspješno predstavljaju Jugoslaviju na međunarodnim izložbama. Tu se posebno izdvajaju nastupi na Trienalu u Milanu 1957. te na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. Neki od komada namještaja s milanske izložbe bit će i dio scenografskog postava u studiju Modernih vremena.